Idi na sadržaj
Pretplata na primanje e-pošte

Strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta želi se osigurati da europsko gospodarstvo, industrija i društvo u potpunosti iskoriste novo digitalno doba. Uz e-rješenja i podatke te prekogranične digitalne usluge ono tvori sastavni dio projekta EU-a za digitalnu Europu.

EU je već počeo stvarati slobodno i sigurno jedinstveno digitalno tržište u kojem je moguća prekogranična kupnja na internetu i u kojem poduzeća mogu prodavati diljem EU-a putem interneta.

Strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta, koju je Europska komisija predložila 2015., položeni su temelji ujedinjenog i održivog europskog digitalnog društva. Tijekom 2016. i 2017. ostvaren je niz ključnih postignuća:

  • ukidanje naknada za roaming
  • modernizacija zaštite podataka
  • prekogranična prenosivost internetskog sadržaja
  • dogovor o uklanjanju prepreka e-trgovini ukidanjem neopravdanoga geografskog blokiranja.

Nadalje, tom se strategijom želi dodatno proširiti digitalno gospodarstvo EU-a i ukinuti regulatorne zapreke među državama članicama EU-a.

EU u novom digitalnom dobu

  • tehnologijom bi se već moglo automatizirati 45 % zadaća koje ljudi svakodnevno obavljaju na poslu
  • 65 % djece koja sada kreću u školu obavljat će posve nove vrste poslova u budućnosti

  • samo 7 % malih i srednjih poduzeća vrše internetsku prodaju u drugoj zemlji EU-a

  • uklanjanjem zapreka za lokalizaciju podataka osiguralo bi se jačanje BDP-a EU-a od 8 milijardi eura na godišnjoj razini.

Zašto nam je to potrebno?

Tehnološkim preobrazbama obuhvaćena su sva područja modernog života, od obrazovanja i radnih mjesta do sustava socijalne skrbi. Promjena se već zbiva i to brzo. Primjerice, u nekim kategorijama poslova za čak 90 % zanimanja potrebne su digitalne vještine.

Europa mora prigrliti te promjene kako bi zaštitila svoje građane te im omogućila da iskoriste nove prilike. Primjerice, procjenjuje se da će digitalizacija proizvodnje EU-u do 2025. donijeti 1,25 bilijuna eura.

EU želi oblikovati digitalnu budućnost oko tema kao što su povjerenje, sigurnost i e-vlada. Mnogo je prostora za napredak. Primjerice, trenutačno samo 15 % građana kupuje preko interneta iz druge zemlje.

Doprinos potpuno funkcionalnog digitalnog tržišta gospodarstvu EU-a mogao bi iznositi i do 415 milijardi eura na godinu. Također, time bi se omogućilo EU-u da postane predvodnik u području svjetskih digitalnih postignuća. Kako bi ostvario taj potencijal, EU provodi sveobuhvatne reforme, od novog okvira za autorska prava do uredbe o geografskom blokiranju.

2017

15. prosinca

14. prosinca

Prekogranična dostava paketa: privremeni dogovor o novim pravilima

Estonsko predsjedništvo danas je postiglo privremeni dogovor s Europskim parlamentom o novim pravilima zahvaljujući kojima će cijene prekogranične dostave paketa postati transparentnije. Tom će se inicijativom regulatornim tijelima dodijeliti veće ovlasti za praćenje tržišta prekogranične dostave paketa.

Transparentnijim cijenama prekogranične dostave potrošače će se potaknuti da biraju iz šire ponude proizvoda i više kupuju na internetu. Pružit će se i nove mogućnosti za trgovce na malo, posebno za mala poduzeća koja nemaju pregovaračku moć za postizanje boljih cijena.

30. studenog

Jedinstveni digitalni pristupnik bit će namijenjen građanima i poduzećima EU-a po načelu „sve na jednom mjestu”

Jedinstveni digitalni pristupnik: Vijeće postiglo dogovor o lakšem pristupu informacijama i uslugama

Vijeće je donijelo stajalište o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika koji će građanima i poduzećima služiti kao izvor informacija, postupaka i podrške putem interneta.

Tim stajalištem, odnosno općim pristupom, omogućuje se početak pregovora s Europskim parlamentom.

Jedinstvenim digitalnim pristupnikom objedinit će se nekoliko mreža i usluga koje su uspostavljene na nacionalnim razinama i na razini EU-a kako bi se građanima i poduzećima pomoglo u njihovim prekograničnim aktivnostima. Time se obuhvaćaju europski potrošački centri, Vaša Europa – Savjeti, SOLVIT, služba za pomoć u području prava intelektualnoga vlasništva, informacijski centar Europe Direct i Europska poduzetnička mreža.

„Našim građanima i poduzećima moramo olakšati pronalaženje potrebnih informacija, bez obzira na to gdje u EU-u žive, rade ili posluju. Stvaranje internetskog pristupnika po načelu „sve na jednom mjestu” prikladan je način da se to postigne. To je novi korak naprijed prema prekograničnoj digitalizaciji javnih službi i pomak prema ostvarivanju digitalne Europe.”

Kadri Simson, estonska ministrica gospodarstva i infrastrukture

Zaštita potrošača u digitalnom dobu: Vijeće jača suradnju širom EU-a

Vijeće je donijelo uredbu za jačanje suradnje među nacionalnim tijelima EU-a nadležnima za provedbu zakonâ o zaštiti potrošača.

Učinkovitom zaštitom potrošača trebaju se prevladati izazovi digitalnoga gospodarstva i razvoja prekogranične trgovine na malo u EU-u.

Zato se novom uredbom želi osuvremeniti mehanizme suradnje kako bi se dodatno smanjila šteta koja se potrošačima nanosi prekograničnim povredama prava EU-a o zaštiti potrošača.

Novim pravilima doprinijet će se povećanju povjerenja građana i poduzeća u e-trgovinu. U okviru razvoja jedinstvenog digitalnog tržišta revizijom postojećeg okvira za suradnju u području zaštite potrošača dat će se veće ovlasti nacionalnim se tijelima.

29. studenog

Novom uredbom o geografskom blokiranju nastoje se ukloniti prepreke e-trgovini

Geografsko blokiranje: veleposlanici EU-a potvrdili dogovor o uklanjanju prepreka e-trgovini

Estonsko predsjedništvo Vijeća i Europski parlament postigli su dogovor o zabrani neopravdanog geografskog blokiranja.

Nacrtom uredbe o geografskom blokiranju, koji dvije institucije trebaju donijeti, želi se ukloniti diskriminaciju na temelju nacionalnosti, mjesta boravišta i mjesta poslovnog nastana potrošača.

Geografsko blokiranje diskriminirajuća je praksa koja potrošačima na internetu onemogućuje pristup proizvodima i uslugama iz neke druge države članice te kupnju tih proizvoda i usluga.

20. studenog

Vijeće za opće poslove pozvalo je na jačanje europske kibersigurnosti i poboljšanje kiberotpornosti diljem EU-a. Ti ciljevi u skladu su s prioritetima koje je utvrdilo Europsko vijeće u listopadu 2017.

Ministri su naglasili potrebu da sve zemlje EU-a stave na raspolaganje nužne resurse i ulaganja radi rješavanja pitanja kibersigurnosti. Pozdravili su i niz konkretnih planova kao što su:

  • uspostava mreže centara za stručnost u području kibersigurnosti diljem EU-a
  • uvođenje europskog okvira za kibersigurnosnu certifikaciju
  • pružanje potrebnih alata za izvršavanje zakonodavstva u cilju borbe protiv kiberkriminaliteta
  • razvoj koordiniranog pružanja odgovora na razini EU-a na kiberincidente velikih razmjera.

Vijeće je naglasilo i važnu poveznicu između povjerenja u digitalnu Europu i postizanja kiberotpornosti diljem EU-a.

25. listopada

Infografika – Making e-signatures everyday practice

Pen and paper signatures are ready to fully go digital across the European Union Vidi potpunu infografiku

Svečanost e-potpisivanja: prvo zakonodavstvo EU-a potpisano elektronički

Prvo elektroničko potpisivanje zakonodavnog akta EU-a održalo se 25. listopada u Europskom parlamentu u Strasbourgu. Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani i Matti Maasikas iz estonskog predsjedništva Vijeća elektronički su potpisali revidiranu uredbu o sigurnosti opskrbe plinom te tako utrli put njezinu stupanju na snagu.

Ta svečanost dokaz je da institucije EU-a zajedno rade kako bi ostvarile digitalnu transformaciju. Time se pokazuje predanost EU-a provedbi eIDAS-a, uredbe na razini EU-a kojom se stvara predvidljivo regulatorno okružje radi omogućivanja sigurnih i neometanih elektroničkih interakcija među poduzećima, građanima i javnim tijelima.

„Uvjeren sam da ćemo ovako uskoro potpisivati sve svoje zakonodavne akte, jednostavno zato što to ima smisla. E-potpisom štede se papir, vrijeme i novac.”

Matti Maasikas, estonsko predsjedništvo Vijeća

24. listopada

Jedinstveno digitalno tržište: preostali prioriteti za 2017.

Vijeće za telekomunikacije posvećeno ubrzavanju rada na jedinstvenom digitalnom tržištu EU-a s ciljem osiguravanja dovršetka strategije do kraja 2018.

Kao dio tog procesa, ministri su kao cilj utvrdili postizanje sporazumâ, do kraja 2017., o trima važnim inicijativama: geografskom blokiranju, audiovizualnim medijima i dostavi paketa.

19. listopada

Vijeće utvrdilo prioritete za uspješnu digitalnu Europu

Europsko vijeće naglasilo je da je „spremno poduzeti sve što je potrebno da bi Europa postala digitalna” oslanjajući se pritom na zaključke sastanka na vrhu o digitalnoj budućnosti održanog 29. rujna u Tallinnu.

Čelnici su ispitali načine na koje EU može iskoristiti prilike i uhvatiti se ukoštac s izazovima digitalizacije. Postigli su dogovor o nizu prioriteta kao što su:

  • potpuni prelazak javne uprave i javnih sektora u digitalno doba
  • dovršetak strategije jedinstvenog digitalnog tržišta do kraja 2018.
  • izgradnja infrastrukture i komunikacijske mreže vrhunske kvalitete
  • usvajanje zajedničkog pristupa kibersigurnosti
  • jačanje napora u borbi protiv terorizma i kriminala na internetu
  • postizanje učinkovitog i pravednog sustava oporezivanja primjerenog digitalnom dobu.

9. listopada

Vijeće usvojilo program „WiFi4EU” za besplatan internet na javnim mjestima

Vijeće je dalo konačno zeleno svjetlo da EU sponzorira besplatne bežične pristupne točke na javnim mjestima.

U okviru novog programa, pod nazivom WiFi4EU, lako prepoznatljivim višejezičnim portalom omogućit će se pristup sigurnoj i brzoj vezi u najmanje 6000 lokalnih zajednica diljem EU-a najkasnije do 2020. Estonska ministrica poduzetništva i informacijske tehnologije Urve Palo rekla je:

„Programom WiFi4EU visokokvalitetan internet bit će dostupniji mnogim građanima. Lokalne općine, knjižnice i druga javna tijela dobit će priliku za promicanje svojih digitalnih usluga.”

Prvi poziv za prijavu projekata očekuje se krajem godine ili početkom 2018.

Ukupna sredstva EU-a namijenjena programu mogla bi dosegnuti 120 milijuna eura do 2019.

29. rujna

Najvažnije sa sastanka na vrhu EU-a o digitalnoj budućnosti održanog 29. rujna 2017. u Tallinnu, Estoniji.

Sastanak na vrhu o digitalnoj budućnosti u Tallinnu: čelnici EU-a usredotočili se na „digitalnu revoluciju”

Čelnici EU-a okupili su se na sastanku na vrhu o digitalnoj budućnosti u Tallinnu kako bi raspravljali o putu naprijed u ostvarivanju prioriteta uspostavljenih EU-ovom strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk opisao ga je „veoma posebnim događajem za budućnost Europe”.

„Održali smo ovaj sastanak na vrhu jer Europa mora iskoristiti mogućnosti koje se pružaju zahvaljujući golemom napretku u svim područjima, od robotike do umjetne inteligencije. Moramo aktivno oblikovati svoju budućnost i upravljati rizicima koje digitalna revolucija predstavlja za naše društvo i demokraciju.”

Donald Tusk dodao je da će rasprave iz Tallinna biti temelj za zaključke Europskog vijeća u listopadu.

22. lipnja

Čelnici EU-a zatražili „ambicioznu” digitalnu viziju

Europsko vijeće istaknulo je sveobuhvatnu važnost ambiciozne digitalne vizije za europsko društvo i gospodarstvo. S obzirom na sastanak na vrhu o digitalnoj budućnosti koji će se 29. rujna održati u Tallinnu, čelnici EU-a pozvali su na potpunu provedbu strategije jedinstvenog digitalnog tržišta:

„Potreban je holistički pristup digitalnom aspektu radi suočavanja s izazovima i iskorištavanja mogućnosti koji proizlaze iz četvrte industrijske revolucije.”

Čelnici EU-a pozdravili su i namjeru Europske komisije da preispita strategiju za kibersigurnost i prije kraja godine predloži dodatne mjere.

21. lipnja

Reforma suradnje o zaštiti potrošača diljem EU-a

Malteško predsjedništvo postiglo je preliminarni dogovor s Europskim parlamentom s ciljem jačanja suradnje među nacionalnim tijelima EU-a u provedbi zakonâ o zaštiti potrošača.

„Povjerenje građana i poduzeća u e-trgovinu nužan je preduvjet za veću privlačnost i dinamičnost jedinstvenoga digitalnog tržišta. Bolje će se paziti na zaštitu prava i interesa potrošača.”

Glavne teme obuhvaćale su:

  • borbu protiv prekograničnih prekršaja – preispitivanjem postojeće suradnje u zaštiti potrošača nacionalna tijela dobit će veće ovlasti
  • povjerenje potrošača u e-trgovinu – javna provedbena tijela trebaju se bolje uskladiti i uspostaviti djelotvornu suradnju
  • modernizaciju zaštite potrošača – povezanim prijedlogom Komisije iz svibnja 2016. obuhvaćena je i reforma prekogranične dostave paketa.

14. lipnja

Ukidanje naknada za roaming u EU-u: priča o uspjehu

Naknade za roaming od 15. lipnja 2017. u Europskoj uniji više se ne primjenjuju. U izjavi koju su izdali malteško predsjedništvo Vijeća Europske unije, Europski parlament i Europska komisija ovo se postignuće opisuje kao „istinska europska priča o uspjehu”.

„Građani koji putuju unutar EU-a odsad će moći zvati, slati tekstove i povezivati se sa svojih mobilnih uređaja za istu cijenu kao kod kuće. Ukidanje naknada za roaming jedno je od najvažnijih i najopipljivijih postignuća EU-a.

Ukidanje naknada za roaming leži u temeljima jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a i predstavlja još jedan korak prema izgradnji ujedinjenog i održivog europskog digitalnog društva.”

8. lipnja

Nova pravila o prenosivosti digitalnih usluga

Vijeće je donijelo nova pravila kojima se potrošačima koji plaćaju za usluge internetskog sadržaja u svojoj matičnoj zemlji omogućuje da tim sadržajima pristupaju i tijekom posjeta drugim zemljama unutar EU-a.

„Europljanima koji putuju unutar EU-a više se neće onemogućavati pristup internetskim uslugama koje su platili u svojoj zemlji, kao što su filmovi, sportske emisije, glazba, e‑knjige ili igre. Uz ukidanje naknada za roaming to je važan napredak u stvaranju jedinstvenog digitalnog tržišta od kojeg svi imaju koristi.”

Nova pravila primjenjivat će se od 1. travnja 2018. Njima će se uvesti pravo korištenja uslugama obuhvaćenim pretplatom iz matične zemlje i u inozemstvu i to bez dodatnih troškova.

29. svibnja

Program WiFi4EU: besplatan internet na javnim mjestima

Malteško predsjedništvo postiglo je dogovor s Europskim parlamentom o programu „WiFi4EU”, čiji je pokrovitelj EU, za promicanje besplatnog interneta u gradskim vijećnicama, bolnicama, parkovima i na drugim javnim mjestima.

„Programom WiFi4EU brzi će internet postati dostupan mnogim građanima koji inače ne bi imali mogućnost visokokvalitetne povezivosti.”

Općine, knjižnice, bolnice i druge javne ustanove moći će u okviru tog programa jednostavnim administrativnim postupkom zatražiti sredstva za instalaciju lokalnih bežičnih pristupnih točaka. Osigurat će se jednostavni oblici financiranja poput vrijednosnih kupona, kojima će se pokrivati do 100 % prihvatljivih troškova. Javne će ustanove biti dužne najmanje tri godine održavati tu vezu.

Cilj je postići dogovor o proračunu programa te na vrijeme dovršiti tehničke poslove za provođenje programa do kraja 2017.

2016

28. studenog

Geografsko blokiranje: Vijeće odlučilo ukloniti zapreke e-trgovini

Vijeće za konkurentnost postiglo je dogovor o nacrtu uredbe o zabrani neopravdanog geografskog blokiranja među državama članicama. Glavni je cilj prijedloga spriječiti diskriminaciju potrošačâ i poduzećâ u pogledu uvjeta dostupnosti cijena, prodaje ili plaćanja pri kupnji proizvoda i usluga iz druge zemlje EU-a.

Nakon što Europski parlament dogovori svoje stajalište, započet će pregovori između Vijeća, Parlamenta i Komisije.

28. lipnja

Čelnici EU-a pozvali na „produbljeno” jedinstveno digitalno tržište

U zaključcima Europskog vijeća poziva se ministre da od lipnja 2017. počnu podnositi godišnja izvješća o postignutom napretku u produbljivanju jedinstvenog tržišta, uključujući i njegov digitalni program.

Sljedeće preispitivanje čelnici EU-a trebali bi provesti na sastanku na vrhu EU-a u lipnju 2018.

24. svibnja

Reforma zaštite podataka

Opća uredba o zaštiti podataka stupila je na snagu i primjenjivat će se od 25. svibnja 2018. Novom se uredbom predviđa posebna pravna osnova za zaštitu osobnih podataka koja je 2009. u Ugovoru iz Lisabona priznata kao jedno od temeljnih prava u okviru zakonodavstva EU-a.

Reformom zaštite podataka reagira se na brz tehnološki razvoj u pogledu protoka i razmjene podataka tako što se utvrđuju prava, obveze i pravila o usklađenosti za pojedince i subjekte koji su uključeni u obradu podataka.

Na snagu je 5. svibnja 2016. stupila i direktiva o zaštiti osobnih podataka koji se obrađuju za potrebe izvršavanja zakonodavstva u području kaznenog prava. Države članice moraju tu direktivu prenijeti u nacionalno pravo do 6. svibnja 2018.

Direktivom se odgovara na sve izraženiju potrebu tijela država članica za obradom i razmjenom podataka u sklopu borbe protiv prekograničnog kriminala i terorizma. Njome se stoga žele zaštititi prava pojedinaca te istodobno zajamčiti visoku razinu javne sigurnosti.

Tim se promjenama ažuriraju pravila iz direktive o zaštiti podataka iz 1995. i okvirne odluke o zaštiti podataka u pravosudnoj i policijskoj suradnji iz 2008.

2015

25. lipnja

Čelnici EU-a: jedinstveno digitalno tržište može poduprijeti uključiv rast

Čelnici EU-a izrazili su podršku strategiji jedinstvenoga digitalnog tržišta i izjavili da bi je trebalo upotrijebiti za promicanje uključivog rasta u svim regijama EU-a. Pozvali su na djelovanje za borbu protiv rascjepkanosti tržišta, izgradnju potrebne digitalne infrastrukture i promicanje digitalizacije europske industrije.

Čelnici EU-a pozvali su i na brzo donošenje novih pravila za telekomunikacije, kibersigurnost i zaštitu podataka.

11. lipnja

Ministri telekomunikacija poduprli digitalizirano gospodarstvo

Ministri telekomunikacija raspravljali su 11. i 12. lipnja 2015. na sastanku Vijeća za promet, telekomunikacije i energetiku (TTE) o strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta. Pozdravili su njezine ciljeve i ponovno naglasili važnost digitaliziranog gospodarstva u promicanju zapošljavanja, rasta i jačanja konkurentnosti EU-a.

Pitanja koja su ministri istaknuli obuhvaćaju:

  • ulogu digitalizacije u stimuliranju poduzetništva i rastu MSP-a
  • potrebu za jačanjem kibersigurnosti i izgradnjom povjerenja u e-usluge
  • potrebu za boljom infrastrukturom i boljim pristupom širokopojasnim mrežama za sve građane
  • potrebu da određivanje cijena dostave paketa postane transparentnije diljem EU-a.

Ministri su također naglasili da bi trebala postojati dobra koordinacija na nacionalnoj razini kako bi se osiguralo učinkovito provođenje strategije.

28. svibnja

Prioriteti za jedinstveno digitalno tržište

Ministri nadležni za konkurentnost istaknuli su važnost niza inicijativa u okviru strategije jedinstvenog digitalnog tržišta. Posebno su istaknuli svrsishodna pravila o autorskim pravima, ažuriranje pravila za e-trgovinu te poticanje povjerenja, osviještenosti i zaštite potrošača.

Ministri su također ustrajali na potrebi za mjerama jačanja digitalnih vještina i pravila o zaštiti podataka.

Ustanovili su niz prioriteta:

  • stvaranje odgovarajućih uvjeta za mala i srednja poduzeća, a osobito novoosnovana poduzeća
  • promicanje digitalizacije europske industrije
  • primjenu e-upravljanja u javnim upravama i njegovo proširenje
  • povećanje ulaganja u digitalnu infrastrukturu i mreže
  • procjenu učinka fiskalnih pravila o digitalnim alatima
  • razmatranje načelâ „automatski digitalno” koje bi se primjenjivalo na sve novo zakonodavstvo EU-a.

18. svibnja

Jedinstveno digitalno tržište: audiovizualni aspekti

Ministri kulture raspravljali su o audiovizualnim aspektima strategije jedinstvenog digitalnog tržišta. Podržali su prekograničnu prenosivost sadržaja, borbu protiv nezakonitih sadržaja i potrebu postizanja prave ravnoteže u području autorskih prava.

Ministri su se složili da bi se postojeća direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama trebala prilagoditi tehnološkim promjenama. Tim preispitivanjem trebalo bi:

  • osigurati slobodu medija i promicanje kulturne raznolikosti
  • zadržati načelo zemlje podrijetla (svaki pružatelj audiovizualnih medijskih usluga u nadležnosti je samo jedne države članice)
  • pojednostavniti postupak koji države članice slijede kada im se upućuju neprihvatljivi sadržaji koji potječu iz druge države članice.