"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.

Za više informacija i promjenu postavki posjetite našu stranicu s politikom o kolačićima.

български español čeština dansk Deutsch eesti Ελληνικά English français Gaeilge hrvatski italiano latviešu lietuvių magyar Malti Nederlands polski português română slovenčina slovenščina suomi svenska
Skip to content

Vijeće Europske unije

U Vijeću EU-a sastaju se ministri i ministrice iz svih zemalja EU-a kako bi pregovarali o zakonodavnim aktima EU-a i donosili ih.

Izdvajamo

Simbolički prikaz financijskih ili ekonomskih podataka u obliku vodoravno položenih stupaca grafikona u boji, kojima se s lijeve strane nalaze naslagane kovanice i polukrug zvijezda nalik onima na zastavi EU-a.

11. studenoga 2026.

Dogovor o proračunu EU-a za 2027.

Vijeće i Parlament postigli su dogovor o godišnjem proračunu za 2027. Proračun za sljedeću godinu bit će usmjeren na prioritetna područja EU-a i odgovor na trenutačne geopolitičke okolnosti. Ukupne obveze iznose 199,7 milijardi eura, a ukupna plaćanja 211,5 milijardi eura.

Irska trenutačno predsjeda Vijećem

Irska predsjeda Vijećem do 31. prosinca 2026. Ovo je osmi put da je ta zemlja na čelu Vijeća, ovaj put u okviru trija predsjedništava s Litvom i Grčkom. Irsko predsjedništvo vodit će se načelom snage u jedinstvu.

Zvono za sazivanje sastanka podignuto s postolja, pored kojeg je logotip irskog predsjedništva.

Koja je uloga Vijeća?

Vijeće Europske unije (koje se često naziva samo „Vijeće”) okuplja ministre i ministrice iz vlada 27 država članica EU-a. Glavna je zadaća Vijeća donošenje zakonodavstva.

Vijeće osim toga donosi proračun EU-a, koordinira politike, sklapa međunarodne sporazume u ime EU-a i oblikuje zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a.

Vijeće EU-a jedinstveni je pravni subjekt. U praksi se, međutim, ministri i ministrice u okviru Vijeća sastaju u različitim tematskim skupinama poznatima kao „sastavi Vijeća”.

Kako Vijeće funkcionira?

Ministri i ministrice iz vlada država članica na sastancima Vijeća donose zakonodavne akte EU-a. Međutim, prije nego što oni glasuju o određenom pitanju, pripremna ga tijela Vijeća razmatraju i raspravljaju o njemu. U većini zakonodavnih akata Vijeće odlučuje zajedno s Europskim parlamentom u okviru redovnog zakonodavnog postupka.

Predsjedanje Vijećem EU-a dužnost je na kojoj se u šestomjesečnim razdobljima sukcesivno izmjenjuju države članice EU-a, a uključuje poticanje rada Vijeća.

Sve točke prolaze pripremna tijela (radne skupine i Coreper) prije nego što ministri i ministrice o njima donose odluku.

Vijeće u većini područja djeluje kao suzakonodavac s Europskim parlamentom. Donosi i odluke o iznošenju političkih stajališta.

Vijeće primjenjuje tri različite vrste sustava glasovanja ovisno o temi: kvalificirana većina, obična većina i jednoglasno odlučivanje. U većini slučajeva primjenjuje se kvalificirana većina.

Predsjedništvo Vijeća utvrđuje dnevni red i potiče rad Vijeća. Države članice EU-a svakih se šest mjeseci izmjenjuju u predsjedanju Vijećem.

Godišnje se na različitim razinama Vijeća u prosjeku održi više od 4000 sastanaka. Od toga se njih 70 – 80 odnosi na ministarske sastanke. Ministarski sastanci većinom se održavaju u Bruxellesu, osim u travnju, lipnju i listopadu, kada se održavaju u Luxembourgu.

Povijest

Saznajte više o ključnim etapama Vijeća, od njegova nastanka do danas.

  • 1958

    25. siječnja

    Osnivanje Vijeća

    Prvi sastanak Vijeća EEZ-a održan je pod predsjedanjem belgijskog ministra vanjskih poslova.

  • 1993

    1. studenoga

    Ugovor iz Maastrichta

    Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su nova područja politike poput zajedničke vanjske i sigurnosne politike te pravosuđa i unutarnjih poslova.

  • 2009

    1. prosinca

    Ugovor iz Lisabona

    Primjena glasovanja kvalificiranom većinom za donošenje odluka u Vijeću proširena je Ugovorom iz Lisabona.